Karcinom jetre može nastati unutar jetre (primarni karcinom jetre, karcinom jetrenih stanica ili hepatocelularni karcinom) ili se proširiti u jetru (metastatski karcinom jetre) iz drugih mjesta u tijelu, kao što je npr. debelo crijevo.
Karcinom koji počinje u jetri, kojeg jednostavno možemo zvati karcinom jetre, peti je najučestaliji karcinom u svijetu.

Karcinom jetre je teška bolest. U vrijeme otkrivanja bolesti često je već proširen izvan jetre. Jedina je nada pacijentima koji su izloženi većem riziku obolijevanja od karcinoma jetre redovita kontrola u svrhu ranog otkrivanja bolesti.
Karcinom u ranom stadiju razvoja može se liječiti kirurškim odstranjenjem ili transplantacijom jetre. Iako trenutne metode kontrole nisu odveć pouzdane u ranom otkrivanju karcinoma jetre, nove tehnike se intenzivno istražuju.


Bolesti povezane s karcinomom jetre
Najčešće bolesti povezane s karcinomom jetre su:
1. kronična (dugotrajna) upala jetre koja se još naziva hepatitis.
2. alkoholizam, odnosno alkoholna bolest jetre
3. ciroza jetre (propadanje jetrenog tkiva i njegovo nadomještanje ožiljnim tkivom)
Štoviše, kronični virusni hepatitis je čest kod alkoholičara, a oboje – i hepatitis i alkoholizam uzrokuju cirozu jetre, što dodatno komplicira situaciju. Usprkos složenosti odnosa između ove tri bolesti, važno je shvatiti njihov pojedinačni doprinos nastanku jetre tako da se mogu izdvojiti bolesnici koji su pod najvećim rizikom za obolijevanje od karcinoma jetre.

Mnoga se istraživanja bave utvrđivanjem broja bolesnika s alkoholizmom i hepatitisom koji obole od karcinoma jetre, ali se obično rade na malom uzorku ili izabranoj populaciji pa je upitno koliko se mogu primijeniti na cijelu populaciju. Znanstveno istraživanje objavljeno u listopadu 2001. objavljuje nove informacije o povezanosti karcinoma jetre i kroničnog hepatitisa, alkoholizma i ciroze. Ova je studija značajna jer su korišteni podaci zdravstvenih registara u Švedskoj kako bi se pronašli bolesnici koji će biti uključeni u istraživanje. Švedski zdravstveni registri sadrže informacije o cjelokupnom švedskom stanovništvu, veliki su i potpuni te se koriste dugi niz godina. Analiza švedskih podataka pokazala je kako su alkoholičari pod dvaput većim rizikom za obolijevanje od karcinoma jetre nego ostala populacija. Ovo malo povećanje rizika ukazuje da alkoholizam sam nije jako povezan s razvojem karcinoma jetre. S druge strane, pacijenti koji su bili alkoholičari i razvili cirozu jetre kao rezultat alkoholizma imali su 22 puta veći rizik obolijevanja od karcinoma jetre u usporedbi s općom populacijom.
Očito je kako razvoj ciroze u alkoholičara značajno povećava rizik obolijevanja od karcinoma jetre.

Bolesnici s kroničnim virusnim hepatitisom imali su 34 puta veći rizik obolijevanja od karcinoma jetre u usporedbi s općom populacijom.

Bolesnici koji su imali i hepatitis i cirozu imali su značajno veći rizik – 118 puta veći (pod pretpostavkom da je ciroza uzrokovana hepatitisom)!

Očito je kako kombinacija kroničnog virusnog hepatitisa i ciroze ima jaku povezanost s razvojem karcinoma jetre. Ova je povezanost mnogo veća od povezanosti kombinacije alkoholizma i ciroze s karcinomom jetre.
Veća povezanost virusnog hepatitisa nego alkoholizma ukazuje na veću ulogu hepatitisa u nastanku karcinoma jetre.


Zaključak
Što možemo zaključiti iz ovog istraživanja?
Prvo, rizik obolijevanja od karcinoma jetre značajno je povećan u pacijenata koji imaju kronični virusni hepatitis i cirozu jetre. Rizik je također povećan u alkoholičara s cirozom, ali je manji. Drugo, ako želimo spriječiti razvoj karcinoma jetre u značajnom opsegu, moramo prepoznati bolesnike prije nego razviju cirozu jetre i tada spriječiti njezin nastanak.

Treće, postojeće i nove tehnike za otkrivanje karcinoma jetre vjerojatno bi se trebale primijeniti na svim bolesnicima koji imaju kombinaciju alkoholizma i ciroze ili hepatitisa i ciroze. Četvrto, potrebno je razviti bolje metode otkrivanja karcinoma jetre.

Zadovoljavajuće rješenje povećanog rizika obolijevanja od karcinoma jetre bolesnika s hepatitisom i alkoholizmom, neće biti pronađeno ni brzo ni lagano, ali metodama koje su nam na raspolaganju trebamo učiniti najviše što možemo.