I. Uvod
Prilikom razmatranja problema među radnicima izazvanih konzumacijom alkohola, moramo biti svjesni činjenice da je u našem narodu, desetljećima, pa i stoljećima, pijenje alkoholnih pića bila sastavnica rada. Fenomenu pijenja alkohola na radnom mjestu do današnjih dana nije posvećena odgovarajuća pozornost. Gotovo je općeprihvaćeno da je pijenje na radnom mjestu i za vrijeme rada normalno i društveno prihvatljivo ponašanje. Te navode potvrđuju svakodnevna događanja u poduzeću, kao što su razne prezentacije, prigodne svečanosti, reprezentacija, slavljenje rođendana i ostala slavlja, dakako, uz alkohol.

Do danas se malo obraćala pozornost na povezanost pijenja alkohola na radnim mjestima i kvalitete obavljenog posla, smanjenju produktivnosti i efikasnosti, povećanim bolovanjima, povećanom broju ozljeda na radu, smanjenjem radno aktivne dobi radnika, povećanim izdvajanjem za premije osiguranja, povećanom broju radnika sa smanjenom i izmijenjenom radnom sposobnosti, te drugim oblicima privremene i trajne nesposobnosti za rad. Bila su potrebna desetljeća preventivnih napora i uspješne zdravstvene senzibilizacije javnosti na pojavu poremećaja u radnom procesu uzrokovanih alkoholom, da bi se pijenje počelo vezivati na slobodno radno vrijeme izvan rada i radnog mjesta.

II. Poremećaji kod radnika uzrokovani alkoholom
Suprotno uvriježenom mišljenju, većina alkoholičara je u radnom odnosu, radi i privređuje.

  • Nešto preko 5% radno aktivnog stanovništva čine alkoholičari, odnosno preko polovine od ukupnog broja alkoholičara su zaposleni i radno aktivni ljudi, a 25% zaposlenih prekomjerno pije sa rizikom da postanu ovisni o alkoholu.
  • Nakon srčanih i krvožilnih, te malignih bolesti slijede zdravstveni poremećaji uzrokovani alkoholom.
  • Ovisnici o alkoholu bolesni su dva do tri puta većoj mjeri nego radnici koji ne zloupotrebljavaju alkohol, a i stopa smrtnosti se kreće u istom omjeru.
  • Gledajući dobnu granicu, u najvećoj mjeri alkoholna pića konzumiraju osobe od dvadesete do četrdesete godine starosti, u doba najveće radne sposobnosti.
  • Alkohol je također uzrok češćeg izostanka s posla, od 3% do 5%. Ovisnici o alkoholu tri do četiri puta više i češće izostaju s posla zbog bolesti od radnika koji ne konzumiraju alkohol, prosječno 2 mjeseca godišnje.
  • Pod utjecajem alkohola nastaje do 25% povreda ili nesreća na radu.
  • Od ukupnog broja nesreća na radu bez smrtnog ishoda, 35% unesrećenih bili su u vrijeme stradavanja pod utjecajem alkohola, a trećina njih bile su osobe sa sklonošću prekomjernog pijenja.
  • Svaka četvrta nesreća na radu i 45% nesreća na radu sa smrtnim ishodom zadesile su osobe koje su bile pod utjecajem alkohola.
  • Budući da ovisnost o alkoholu smanjuje životni vijek ovisnika od 10 do 12 godina, skraćuje i produktivnu radnu fazu ovisnika, te izaziva njegovu ranu invalidnost. Ovisnici o alkoholu često postaju radno nesposobni u najproduktivnijoj dobi života, između 40. i 50. godine života.
  • Produktivnost na radnom mjestu ovisnika o alkoholu smanjena je za oko 30%.
  • Među muškarcima sa smanjenom radnom sposobnošću, utvrđenom pregledom pred invalidskom komisijom, 15% su ovisnici o alkoholu. Zbog alkoholizma ovisnik gubi 5 do 10 godina radnog staža.

Radnici s problemom ovisnosti o alkoholu radi učestalih bolovanja izostaju s radnog mjesta, kasne na posao, kasne s poslovima, odlaze s posla prije kraja radnog vremena, pauze im traju neprimjereno dugo, nerijetko su u sukobu s kolegama i pretpostavljenima, rade malo i sporo, a uradci su im loši.

Radnici koji rade pod utjecajem alkohola nemotivirani su; pijano sanjare ili su suptilno razgaljeni pa bi se družili, motorički su nespretniji, intelektualno su sporiji, slabije pamte a loše prosuđuju.

Doduše ovisnici o alkoholu nisu baš nužno loši ali su u pravilu nedisciplinirani radnici koji ne mogu prihvatiti formu rada, mogu imati sjajne trenutke ili čak razdoblja, ali nikako dugoročni kontinuitet.

U dobrim razdobljima, na pojedinim zadacima mogu iskazati zavidnu poduzetnost, no njihovi radni deficiti posebno su uočljivi na duge staze, stoga alkoholičari izbjegavaju radna mjesta sa prenaglašenom odgovornošću i nuždom donošenja novih odluka.

Međuljudski odnosi alkoholičara s kolegama s posla narušeni su u značajno manjoj mjeri nego njegovi bračni, unutar obitelji i prijateljski odnosi jer se on na svom radnom mjestu trudi održati fasadu pseudo-normalnosti i biti socijalno neupadan, čak i ne piti ili barem manje piti.

III. Programi pomoći radnicima s problemom pijenja
Programi pomoći radnicima temelje se na slijedećim postavkama:

  • isplativije je liječiti radnika s problemom pijenja nego mu otkazati ugovor o radu, te tražiti, uposliti i podučavati novog,
  • radnika se ne otkazuje ugovor ako se odluči na liječenje. Radnik ne smije biti degradiran i omalovažavan ako se lijeći i ako nakon liječenja apstinira,
  • radnici sa poremećajima uzrokovanih alkoholom moraju imati ista prava, podršku i tretman kao i radnici koji boluju od bilo koje druge bolesti,
  • najučinkovitiji sustav detekcije radnika s problemom pijenja neposredni je nadzor poslodavaca ili za to ovlaštene osobe,
  • regularna stegovna mjera radi pijenja na radnom mjestu i pijenja prije posla je udaljavanje s radnog mjesta sve dok radnik ne potraži stručnu pomoć za rješavanje svog problema pretjerane konzumacije alkoholnih pića.

Čak 85% radnika kod kojih je ustanovljen problem pijenja vraća se na staro radno mjesto po uspješno savladanim programima pomoći. Po povratku na matična radna mjesta kod radnika koji su uspješno savladali programe pomoći stopa kašnjenja i izostanka s radnog mjesta je 90% manja, greške na radu smanjuju se za 70%, a problemi s nadređenima za 55%.

IV. Zaključak
Problem pijenja radnika se u radnoj sredini vrlo brzo uočava od neposrednih rukovodilaca i ostalih radnika. Zna se kada tko i koliko pije, da li pije prekomjerno ili je već ovisan o alkoholu. Radno mjesto predstavlja značajnu polugu u prevenciji poremećaja uzrokovanih alkoholom, a poslodavci su zakonski dužni intervenirati zbog problema pijenja kod radnika.

Poslodavci nerijetko poriču problem pijenja u svom poduzeću:

  • jer smatraju da problem pijenja radnika nije njihov problem
  • jer i sami imaju taj problem
  • jer time ne žele priuštiti sramoćenje, stigmatizaciju, etiketiranje, stegovne mjere i eventualne pravne sankcije
  • zbog dužnog poštovanja tuđe privatnosti, svima je, tako i poslodavcu, neugodno upozoriti onoga tko prekomjerno pije da prekomjerno pije.

Poslodavci i po zakonodavcu moraju biti nositelji preventivnih i terapijskih nastojanja za rješavanje poremećaja uzrokovanih alkoholom, jer je riječ o poremećajima njihovih radnika:

  • poremećajima koji se preventivnim akcijama mogu izbjeći u nastanku;
  • poremećajima koji se lako otklanjaju ako se otkriju i lijeće u ranoj fazi nastanka;
  • poremećajima koji ako nastanu ili ako se ne otklone u značajnoj mjeri smanjuju produktivnost njihovih radnika.

Unatoč visokoj zastupljenosti radnika s problemom konzumacije alkoholnih pića, mali je broj poduzeća i poslodavaca koji su poduzeli ozbiljnije mjere prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba s alkoholom uzrokovanim poremećajima. Navedenom problemu bilo bi nužno posvetiti u radnoj sredini primjerenu pozornost. U rješavanju problema potrebno je pristupiti interdisciplinarno i sveobuhvatno.

Problem pijenja pojedinih radnika predugo se zanemaruje, tolerira i prikriva. Sada se problem rješava individualno i pojedinačno u kasnijoj fazi, kada je već došlo do znatne narušenosti fizičkog i duševnog zdravlja, lošeg i nekvalitetnog obavljanja poslova i radnih zadataka ili očitog narušavanja radne discipline. Umjesto u fazi prekomjernog, a još uvijek nekompliciranog pijenja, stegovni postupci u pravilu se primjenjuju tek u fazi razvijene, poodmakle alkoholne ovisnosti, onda kada se više ne mogu sakrivati.

Da bi se ohrabrilo i pomoglo radnicima s problemom pijenja da potraže pomoć u ranoj fazi alkoholom uzrokovanih oštećenje, dok im se još može pomoći, potrebno je zdravstveno prosvjećivati radnike predavanjima i raznim drugim sredstvima informiranja. Treba također naznačiti da radnici manje piju ako su zadovoljni poslom koji rade, plaćom koju zarade, potom ako su u pogledu donošenja poslovnih odluka autonomni i ako rade posao koji nije previše stresan.

V. Zakonske mjere o zabrani uzimanja alkohola na radu
Odredbama Zakona o zaštiti na radu čl.64. (NN. br. 59/96,94/96,114/03 i 100/04) utvrđuje se:

  • Zabrana uzimanja alkoholnih pića radniku prije i tijekom rada
  • Zabrana unošenja alkoholnih pića u radne prostorije i prostore
  • Propisuje se utvrđivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola koje se obavlja alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom. Smatra se da je pod utjecajem alkohola osoba kojoj prisutnost alkohola u organizmu odgovara većim od 0,50 promila (g/kg). Smatra se da je pod utjecajem alkohola i radnik koji odbije pristupiti provjeri.
  • Utvrđuje se dužnost privremenog udaljenja radnika koji je pod utjecajem alkohola s radnog mjesta rada. Ako radnik odbije napustiti radno mjesto, udaljenje će po pozivu poslodavca, omogućiti nadležna redarstvena služba
  • Poslodavac je dužan općim aktom ili odlukom donijeti mjere uzimanja alkohola prije i tijekom rada, unošenje alkoholnih pića i stegovne postupke.

Kaznenim odredbama istog Zakona utvrđuje se odgovornost poslodavca i odgovorne osobe te propisuje raspon novčane kazne u slučajevima:

  1. Ako ne spriječi uzimanje alkoholnih pića tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore kaznit će se poslodavac za prekršaj novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kn, a odgovorna osoba pravne osobe za prekršaj novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kn. U slučaju ponavljanja prekršaja kazniti će se poslodavac te odgovorna osoba pravne osobe u dvostrukom iznosu.
  2. Ako privremeno ne udalji s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola kazniti će se poslodavac za prekršaj novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kn, a odgovorna osoba pravne osobe za prekršaj novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kn. U slučaju ponavljanja prekršaja kazniti će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe u dvostrukom iznosu

Kaznenim odredbama utvrđena je i mogućnost kažnjavanja radnika novčanom kaznom u iznosu od 100 kn na licu mjesta:

  1. Ako unosi i uzima alkohol za vrijeme rada ili ako obavlja rad dok je pod utjecajem alkohola
  2. Ako ne omogući da se utvrdi da li je pod utjecajem alkohola

Za navedene prekršaje kazniti će se novčanom kaznom i neposredno nadređena odgovorna osoba novčanom kaznom od 500 kn.

Odredbama Zakona o radu (NN. br.38/95,54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03 i 30/04) utvrđuje se mogućnost poslodavcu da otkaže ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog:

  • ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz);
  • ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenom ponašanjem radnika)