Karcinom je bolest koja je u zemljama razvijenog zapada druga po uzroku smrtnosti među općom populacijom, iza bolesti kardiovaskularnog sustava. Najučestaliji karcinom su karcinom pluća, debelog crijeva i dojke. Postoje ozbiljni dokazi koji sugeriraju povezanost jake konzumacije alkohola i povećanog rizika za karcinom, s procijenjenih 2-4 % slučajeva za koje se smatra da su uzrokovani alkoholom, bilo direktno ili indirektno .

Postoji jaka povezanost između jake konzumacije alkohola i karcinoma jednjaka, ždrijela i usta, dok je mnogo kontroverznija povezanost između alkohola i karcinoma jetre, dojke i kolorektalnog karcinoma. U daljnjem tekstu govori se o ulozi alkohola u spomenutim karcinomima.

Što je karcinom?
Karcinom je skupina bolesti karakterizirana stanicama koje rastu izvan kontrole; u mnogim slučajevima, one stvaraju tvorbe stanica, odnosno tumore, koje infiltriraju i uništavaju normalno, zdravo tkivo organizma. Iako organizma striktno regulira rast stanica unutar granica određenog tkiva, stanice karcinoma dijele se neovisno, nekontrolirano i izvan granica tkiva. Karcinom se razvija kroz tri stadija: inicijacija, promocija i progresija. Tvari koje direktno uzrokuju karcinom, ili pospješuju njegovo nastajanje, poznatiji kao karcinogeni, mogu biti važan čimbenik u prve dvije faze.

Inicijaciju karcinoma obilježava pojava ireverzibilnog oštećenja stanične DNA (molekule od koje su izrađeni geni), na ta način, da kad je stanica jednom potaknuta na ciklus dijeljenja, stanica će to raditi neodređeno dugo. Spomenute “promjene” označavaju mutacije staničnih gena koje se mogu odvijati spontano ili mogu biti inducirane karcinogenima. Kod nekih je karcinoma pokazano da se mutacije događaju u onkogenima, genima koji normalno potiču stanicu na dijeljenje, ili na genima supresorima, tj. genima koji normalno suprimiraju dijeljenje stanice. Stoga se smatra da mutacije kod karcinoma rezultiraju prenaglašenom promocijom ili oslabljenom supresijom. Tijekom prvog stadija razvijanja karcinoma (tj. promocije), inicijalna stanica je potaknuta na dijeljenje. Taj poticaj može biti prirodan, kao npr. kad oštećeno tkivo treba rast novih stanica, ili to može biti uzrokovano karcinogenima. Stanice koje su nastale tijekom inicijalne faze nekontroliranim dijeljenjem, u fazi progresije tumora metastaziraju s početnog mjesta karcinomske promjene na druge dijelove organizma, tvoreći tako metastaze ili sekundarne karcinome.

Veze alkohola i karcinoma
Dvije vrste istraživanja povezuju alkohol sa karcinomima. Epidemiološka istraživanja su pokazala povezanost ovisnu o dozi između konzumacije alkohola i određenih vrsta karcinoma; kako se povećava konzumacija alkohola, tako raste i rizik za određene karcinome. Mnogo slabiji rezultati dolaze iz istraživanja koja su proučavala moguće mehanizme utjecaja alkohola na nastanak karcinoma.

Epidemiološko istraživanje
Najjača povezanost alkohola i karcinoma uključuje karcinome gornjeg probavnog trakta, uključujući jednjak, usta, ždrijelo i grkljan. Rezultati koji povezuju alkohol s karcinomima jetre, dojke i kolona manje su konzistentni.
Gornji probavni trakt. Teški kronični alkoholičari imaju veću incidenciju karcinoma jednjaka u odnosu na opću populaciju. Izgleda da se rizik za pojavu ovog karcinoma povećava kako se povećava i konzumacija alkohola. U SAD-u se oko 75% karcinoma jednjaka pripisuje kroničnom, ekscesivnom trošenju alkohola.

Otprilike 50 % karcinoma usta, ždrijela i grkljana povezuje se s jakim pijenjem alkohola. Osobe koje tijekom vremena popiju veće količine alkohola imaju povećani rizik za spomenute karcinome u usporedbi s apstinentima. Ako piju i puše, povećanje rizika još je jače izraženo.

Jetra. Dugotrajno, jako pijenje alkohola povezano je, u mnogim slučajevima, s primarnim karcinomom jetre. Ipak je ciroza ta za koju se smatra da inducira karcinom, bilo da je izazvana alkoholom, bilo iz nekog drugog razloga. U nekim područjima Afrike i Azije, karcinom jetre se javlja u 50/100 000 osoba na godinu, prvenstveno induciran cirozom uzrokovanom virusnim hepatitisima. S druge strane , u SAD-u broj karcinoma je daleko manji; karcinom jetre pogađa godišnje 2/100 000 osoba. Međutim pijenje velikih količina alkohola, prema nekim istraživanjima, povezano je s oko 35% svih slučajeva spomenutih karcinoma.

Teško je precizno interpretirati povezanost alkohola i karcinoma jetre, zbog ciroze i hepatitisa B i C koji često ˝unose pomutnju˝ u rezultate studija. Istraživanja o interakciji između alkohola, virusnih hepatitisa i ciroze pomoći će u rasvjetljavanju povezanost s karcinomom jetre (pogledaj dalje).

Dojka. Kronična konzumacija alkohola povezana je s malim povećanjem (prosječno 10%) rizika kod žena za karcinom dojke. Prema tim istraživanjima, rizik raste kao se povećava količina i trajanje konzumacije alkohola. Druge studije, međutim, nisu našli takvu povezanost .

Nekonzistentnost i slabost epidemioloških rezultata sugeriraju da treći, dodatni čimbenik, poput prehrane, može biti odgovoran za povezanost između alkohola i karcinoma dojke (15). Ipak, studije koje su uključile u ispitivanje unos masti, pokazale su da povezanost između alkohola i karcinoma dojke ostaje.

Novije studije ukazuju da alkohol igra indirektnu ulogu u razvijanju karcinoma dojke. Istraživanja pokazuju da alkohol povećava razinu estrogena u premenopauzalnih žena, koji može potpomagati nastanak karcinoma dojke.

Kolon. Epidemiološke studije su našle malu, ali konzistentnu povezanost između konzumacije alkohola i kolorektalnog karcinoma, čak i kad je studija pratila uzimanje vlakna i drugih prehrambenih čimbenika. Uzročnost se ne može odrediti prema danas dostupnim podacima, usprkos velikom broju studija.

Ostali karcinomi. Malo je studija povezalo kronično jako pijenje s karcinomima želuca, gušterače i pluća. Ipak, ta povezanost je konzistentno, kroz studije slaba, i većina studija nije našla povezanost.

Mehanizam karcinoma povezanih s alkoholom
Epidemiološki podaci pružaju malo podataka na koji način i da li uopće alkohol povećava rizik za različite karcinome. Za neke karcinome, poput k. usta i jednjaka, smatra se da alkohol igra direktnu uzročnu ulogu. Za druge k., poput k. jetre i dojke, smatra se da alkohol igra posrednu ulogu, potičući mehanizme koji mogu uzrokovati rak. Studije koje proučavaju ove direktne i indirektne mehanizme mogu rasvijetliti ulogu alkohola u razvijanju karcinoma.

Onkogeni. Preliminarne studije su pokazale da alkohol može utjecati na razvijanje karcinoma na genskoj razini, utječući na onkogene u stadijima inicijacije i promocije karcinoma. Nagađa se da acetaldehid, produkt metabolizma alkohola, oštećuje sposobnost stanice da popravlja vlastitu DNA, što rezultira većom vjerojatnošću da će se dogoditi mutacije na onkogenima koje mogu uzrokovati početni stadij karcinoma. Nedavno je postavljena hipoteza da izlaganje alkoholu može rezultirati pojačanom ekspresijom određenih onkogena u ljudskim stanicama, što u konačnici može pospješiti nastanak i razvijanje tumora.

Alkohol kao kokarcinogen. Iako ne postoje dokazi koji bi upućivali da je alkohol sam po sebi karcinogen, alkohol se može ponašati kao kokarcinogen pojačavajući karcinogene učinke drugih kemikalija. Npr., studije ukazuju da alkohol pojačava sposobnost duhana u formiranju tumora kod štakora. Kod ljudi, rizik za k. usta, traheje i jednjaka 35 puta je veći za osobe koje istovremeno i piju i puše, u usporedbi s osoba koje niti piju niti puše, implicirajući kokarcinogenu interakciju između alkohola i karcinogena iz duhana.

Kokarcinogeni učinak alkohola može biti objašnjen njegovom interakcijom s određenim enzimima. Neki enzimi koji normalno služe za detoksiciranje molekula koje ulaze u organizma, mogu povećavati toksičnost nekih karcinogena. Jedan od takvih enzima je citokrom P-450. Alkohol je sposoban inducirati citokrom P-450 u jetri, plućima, jednjaku i crijevima (29,33), koji ujedno predstavljaju organe na kojima se mogu naći karcinomi povezani s alkoholom. Zbog toga, kancerogeni iz duhana i hrane mogu postati potentniji karcinogeni nego što su bili, pošto oni jednako tako prolaze kroz jednjak, pluća crijeva i jetru, i tamo se susreću s aktiviranim enzimom .

Prehrana. Alkoholizam može rezultirati abnormalnostima na način na koji tijelo obrađuje nutrijente i stoga posljedično mogu potpomagati razvijanje određenih vrsta karcinoma. Smanjena razina željeza, cinka, vitamina E i nekih vitamina iz skupine B-vitamina, što je učestao slučaj kod teških alkoholičara, eksperimentalno su povezani s nekim karcinomima . Također, razina vitamina A, za kojeg se pretpostavlja da ima antikancerogena svojstva, ozbiljno su smanjene u jetri i jednjaku štakora tijekom kronične konzumacije alkohola.

Novije studije ukazuju da samo dva pića na dan poništavaju bilo kakav zaštitni učinak ispravne dijete na smanjenje rizika kolorektalnog karcinoma. Iako studije sugeriraju da dijeta bogata folnom kiselinom i B-vitaminima koje nalazimo u svježem voću i povrću smanjuju rizik od kolorektalnog karcinoma, to također upozorava da konzumacija alkohola može spriječiti zaštitne funkcije i stoga povećavati rizik karcinoma kolona smanjujući razinu folne kiseline.

Mehanizmi karcinoma jetre. Moguća uloga u razvijanju karcinoma jetre nedovoljno je razjašnjena. Smatra se da je u Aziji i Africi najčešći uzrok karcinoma jetre virus hepatitisa B. 80% bolesnika s karcinom jetre istovremeno ima i cirozu (39), a 27-80% je pozitivnih na testu za hepatitis B i C infekciju (40). Kronični alkoholizam koji uzrokuju cirozu jetre može pogoršavati cirozu jetre koja neovisno nastaju u sklopu virusnog hepatitisa B i C. Neke studije sugeriraju da konzumacija alkohola ubrzava razvijanje karcinoma jetre u bolesnika s hepatitis C infekcijom , dok druga istraživanja ne nalaze nikakvu povezanost alkohola i karcinoma jetre.

Supresija imunog odgovora. Alkohol je povezan sa suprimiranjem ljudskog imunog sustava. Slabljenje obrambenog mehanizma čini alkoholičare mnogo podložnijima različitim zaraznim bolestima i, teoretski, karcinomu).

Sažetak
Iako su epidemiološke studije našle jasnu povezanost između konzumacije alkohola i razvijanja određenih vrsta karcinoma, rezultati studija su često ne-konzistentni i mogu varirati od zemlje do zemlje, ili prema vrsti praćenog karcinoma. Ključ razumijevanja povezanosti leži u istraživanjima orijentiranima prema razumijevanju načina na koji alkohol potiče nastanak karcinoma. Takve studije ispituju učinke metabolizma alkohola na staničnoj i genetskoj razini. Istraživanja koja su ispitivala načine na koji alkohol može inducirati karcinome našla su neke potencijalne mehanizme, od kojih najviše obećavaju oni koji uključuju onkogene.